Da li je u lešniku naša budućnost?

U Srbiji vlada sve veće interesovanje za proizvodnju lešnika. Proveravamo kakva su očekivanja od nedavno potpisanog Memoranduma o razumevanju sa italijanskom kompanijom "Ferero" kojim je nagoveštena i mogućnost da Srbija postane evropski centar za proizvodnju tog jezgrastog voća. Lešnik je deficitarna voćna vrsta u Srbiji. Sada je pod leskom oko hiljadu hektara zemljišta, a cilj je da do 2020. godine to jezgrasto voće bude zasađeno na čak deset hiljada hektara. Takvu ekspanziju mogla bi da omogući saradnja sa italijanskom kompanijom konditorskih proizvoda "Ferero" koja je i ozvaničena nedavnim potpisivanjem Memoranduma o razumevanju između Vlade Republike Srbije i "Ferero" grupe. Kada će početi realizacija projekta još nije precizirano, saznajemo u razgovoru sa prvim Sekretarom italijanske ambasade za ekonomske odnose Markom Leoneom, koji ovakvu saradnju smatra izuzetno važnom jer će omogućiti zapošljavanje u ruralnim područjima i siguran plasman...

Da li je u lešniku naša budućnost?U Srbiji vlada sve veće interesovanje za proizvodnju lešnika. Proveravamo kakva su očekivanja od nedavno potpisanog Memoranduma o razumevanju sa italijanskom kompanijom "Ferero" kojim je nagoveštena i mogućnost da Srbija postane evropski centar za proizvodnju tog jezgrastog voća.

Lešnik je deficitarna voćna vrsta u Srbiji. Sada je pod leskom oko hiljadu hektara zemljišta, a cilj je da do 2020. godine to jezgrasto voće bude zasađeno na čak deset hiljada hektara.

Takvu ekspanziju mogla bi da omogući saradnja sa italijanskom kompanijom konditorskih proizvoda "Ferero" koja je i ozvaničena nedavnim potpisivanjem Memoranduma o razumevanju između Vlade Republike Srbije i "Ferero" grupe.

Kada će početi realizacija projekta još nije precizirano, saznajemo u razgovoru sa prvim Sekretarom italijanske ambasade za ekonomske odnose Markom Leoneom, koji ovakvu saradnju smatra izuzetno važnom jer će omogućiti zapošljavanje u ruralnim područjima i siguran plasman.

Sve je veće interesovanje za uzgoj lešnika, kaže prvi čevek Departmana za voćarstvo i vinogradarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu profesor doktor Zoran Keserović. On naglašava da oni koji ulaze u posao moraju biti dobro informisani o svim aspektima proizvodnje lešnika.

"Dug invseticioni ciklus mogao bi se premostiti kroz dobre modalitete finansiranja, odnosno povoljne kredite, sa dovoljno dugim grejs periodom naglašava", profesor Kesreović.

A da je u pitanju zahtevna proizvodnja sa značajnim ulaganjima uverili smo se na jednoj plantaži lešnika u blizini Kikinde gde se na šest hektara prostire zasad Miloša Đape koji se proizvodnjom lešnika bavi već desetak godina.

Ostvaruje prosečan prinos od dve tone po hektaru, a kao ključne probleme navodi otežan plasman i nelojalnu konkurenciju značajno jeftinijeg turskog lešnika koji je preplavio naše tržište.

Sadni materijal Miloš nabavlja u selu Dobrići kod Šapca, a dominira italijanske sorta Tonda Đentile Romana, kaže da planira proširenje zasada na još četiri hektara. A potajno se nada da će i njegov lešnik završiti u "Ferero" kuglicama.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik